Većina ljudi zna kako da unapredi svoje fizičko zdravlje – na primer zdravom ishranom ili svakodnevnim kretanjem. Takođe, opštepoznato je da uređena životna sredina i dobro radno okruženje doprinose zdravlju. Nasuprot tome, duševno zdravlje retko se tematizuje. Mnogi od nas, doduše, imaju recepte protiv kriza i u stanju su da, manje ili više, dobro savladaju svakodnevni stres. Ali, šta treba da se uradi kada nekome preti opasnost da mu "voda dođe do grla"?
Šta su uzbunjujući znaci duše?
Kako održavam ravnotežu između profesije i porodice?
Da li se nalazim nadomak iznemoglosti usled posla (Burnout)?
Gde mogu da nađem savet i pomoć?
Ovde kreće kampanja «10 koraka (ili impulsa) za duševno zdravlje». Ona pruža savete i podsticaje koji doprinose zadovoljavajućem duševnom stanju i pozitivnom doživljaju života. Oni su zamišljeni kao stimulansi za razmišljanje – pokušajte da, tu i tamo, neki savet ukomponujete u svoj svakodnevni život i očekujte iznenađenja!
Prihvatiti sebe samog znači da poznajem i koristim svoje sposobnosti i da znam šta me čini zadovoljnim. U stanju sam da svesno pratim svoje telo i njegove signale i da na bazi toga stičem sigurnost. Umem da prepoznam svoja osećanja i da time donosim odluke koje mi prijaju. U poznavanju svojih kvaliteta i nedostataka polazi mi za rukom da prepoznam, takođe, svoje greške i slabosti i da ih prihvatim kao deo sebe. Voditi brigu o sebi znači misliti na sebe samog, i onda kada se to drugima ne dopada. Za to je potrebna hrabrost. Pritom vodi računa o tome gde su moje granice i osećam šta je za mene dobro, a šta mi škodi.
Ideje/podsticaji
Koncentrišem se na svoje kvalitete, a ne na nedostatke: U čemu sam zadovoljan sobom? Šta me čini zadovoljnim u mojim vezama? Šta me čini zadovoljnim u mojoj profesiji? Šta mi je danas uspelo, zbog čega mogu da se radujem?
Da li nekad mogu i da se nasmejem nad sopstvenom greškom?
Govoriti o stvarima, slušati, sistematizovati, razjašnjavati, učestvovati, sročiti šta me pokreće – to pomaže da se ublaži napetost i pritisak. Za pogođene, često i za indirektno pogođene nije uvek lako da se otvoreno govori o brigama. Ali, ako imam hrabrosti da sa drugim ljudima govorim o svojim problemima, iz toga za obe strane često nastaju novi načini gledanja ili polazišta za rešenja. U prirodi je čoveka da sa drugima deli radost i patnju.
Ideje/podsticaji
Koliko vremena sam danas izdvojio da sa nekim povedem prisan razgovor?
Kada se osećam loše, kada se radujem, kome to mogu da kažem? Ko me sluša?
Šta me već dugo nervira i krade mi energiju? A sa kim tu ljutnju modu da podelim?
Fizička aktivnost je dragoceno uravnotežavanje u našem često stresnom, ubrzanom i iritacijom preplavljenom svakodnevnom životu. Ipak, krećemo se sve manje. Važi zlatno pravilo: Treba se kretati najmanje 2½ sata nedeljno, u obliku svakodnevnih aktivnosti ili sporta. U to spada svaki oblik kretanja od 10 minuta, pri kojem su puls i disanje blago ubrzani.
Ideje/podsticaji
Da li u mom životu postoje redovni termini za kretanje?
Koje aktivnosti – plivanje, pešačenje, trčanje, plesanje, itd. - mi pričinjavaju zadovoljstvo? Zašto ponekad ne otpešačiti i pritom "provetriti" glavu?
Da li sam danas već imao neku fizičku aktivnost koja mi prija? Rad u bašti, takođe, donosi zadovoljstvo i pruža neophodni balans.
Naučiti nešto novo znači putovanje kroz otkrića koje mi pruža izlet iz svakodnevnice, podaruje mi nove impulse i jača moj osećaj sopstvene vrednosti. Ko je spreman da nauči nešto novo pokazuje i da se dalje razvija - na ličnom i profesionalnom planu. Učenje se ne odvija samo u glavi, već ono aktivira sva naša čula. Nikada nije kasno da se pokuša nešto novo.
Ideje/podsticaji
Šta bih želeo da umem? A šta me koči da to naučim? Što ne biste počeli kursom plesa, pohađali mini trening u klubu za stoni tenis ili naučili da svirate neki novi muzički instrument?
Šta su moji talenti i sposobnosti? Kako želim da ih koristim?
Sa prijateljima sam blizak, možemo da razgovaramo o svemu. Intimni detalji ostaju među nama. Od prijatelja ne želim da doživljavam pritisak, a ipak sam tu, kada sam im potreban. Prijatelji smeju da kritikuju i dozvoljavaju mi da budem onakav čovek kakav jesam.
Ideje/podsticaji
Da li mi moj koncept života ostavlja vremena za prava prijateljstva?
Da li postoji «najbolja drugarica» ili «najbolji drug»?
Šta očekujem od drugarice, druga?
Šta sam spreman da unesem u prijateljstvo?
Sa kim želim da osmišljavam svoje slobodno vreme, a sa kim ne?
Negujem svoja prijateljstva, upućujem telefonske pozive ili pišem SMS poruku.
Činim prvi korak i javljam se starim prijateljima koje duže vreme nisam video.
Naš mislilački proces jeste konstantna unutrašnja bujica slika, misli, stanje konstantnog komešanja. Stoga je važno da nakon aktivnih faza sledi faza opuštanja i odmaranja. Kada smo opušteni, osećamo se dobro, smireni smo, lišeni konflikata i trezveni. Ko je opušten, može bolje da proceni sebe i druge i da na miru donosi odluke. Modusi opuštanja nalaze se svuda i ne koštaju ništa.
Ideje/podsticaji
Da li u mojoj svakodnevnici postoji slobodan prostor za svesno opuštanje?
Da li imam neko mesto gde mogu da se povučem, da bih došao do pravog mira?
Pri kojim aktivnostima mogu da se opustim i «isključim»? Pri slušanju muzike, meditaciji, šetnji, jogi ili slikanju?
Da li mogu jednom nedeljno, radi opuštanja, da prevalim put do posla i peške?
Ko zatraži pomoć, pokazuje kvalitet, a ne slabost. Ima ljudi koji žele da mi pomognu, kada im se poverim. Smem da zatražim pomoć, a bez obzira na to nisam slabić. Zamoliti za pomoć znači, takođe, ukazati poverenje. Na taj način mogu ponovo da aktivno delujem i ne osećam se bespomoćno prepuštenim svojim osećanjima i brigama. U posebno zahtevnim situacijama važno je koncentrisati se na svoje dominantne sposobnosti, izvršavati zadatke i prihvatiti pomoć. To iziskuje poverenje i veru - takođe u druge.
Ideje/podsticaji
Da li verujem u to da postoji pomoć, kada za nju zamolim?
Da li prihvatam da ljudi rešavaju zadatke drugačije nego što bih ja to uradio?
Poznajem li osećaj ustezanja, kada molim za pomoć?
Kada sami nudite profesionalnu pomoć: «Kada sam poslednji put dopustio da mi se pomogne?»
Kojim osobama od poverenja se obraćam, kada mi je potrebna pomoć?
Mnogi ljudi u sebi nose čežnje, želje, strahove i misli koje ne mogu da pretoče u reči. Kreativnim aktivnostima – slikanjem, bavljenjem muzikom, majstorisanjem, kuvanjem, branjem cveća i mnogim drugim načinima – možete da izrazite ta osećanja. Kreativnost stvara balans za mnoge tenzije koje sužavaju prostor mog bića. Ovako mogu da se opustim i da crpim snagu.
Ideje/podsticaji
Koliko slobodnog prostora uzimam za kreativno stvaranje?
Šta je moj davnašnji san: Da konačno naslikam akvarel? Da učim svirati gitaru? Da održavam neku malu baštu? Da pohađam kurs za kreativno pisanje?
Biti deo zajednice spada u najvažnija životna iskustva. Zajednica od nas zahteva hrabrost za susret. Učestvovati znači uneti želje, interesovanja, sposobnosti, strahove i nade tamo gde je poenta u stvarima koje su meni važne. Živeti u zajednici znači takođe: Osećam oslonac i pružam podršku bliskima
Ideje/podsticaji
U kojoj grupi se osećam dobro?
Da li postoji neka zajednica, udruženje, organizacija u kojoj želim da učestvujem?
Kako izvodim prvi korak stupanja u zajednicu? Ko bi mogao da me u tome podržava?
Za emocionalno suočavanje sa šokom, tugom i traumatičnim događajima potrebno je vreme. Stoga je važno izdvojiti za sebe to vreme, ali dozvoliti i drugima pravo na njega u kriznim situacijama. Kada naizgled ništa više ne ide, dobro je koncentrisati se na vitalni ritam (ishrana, disanje, san, kretanje). Ne moram sam da prolazim kroz to. Imam pravo da u kriznim situacijama zatražim stručnu pomoć i da istu prihvatim.
Ideje/podsticaji
Da li za mene postoje "pojasevi za spasavanje" u kriznim slučajevima?
Da li poznajem ljude kojima preti opasnost da odustanu od sebe samih?
Gde postoji stručna pomoć u kriznoj situaciji?
Koje vrednosti mi daju integritet u kriznim situacijama?
Verschiedene Kantone und Organisationen setzen die 10 Schritte für Psychische Gesundheit in ihrer Arbeit ein. Weitere Informationen finden Sie auf der Website des Netzwerks Psychische Gesundheit Schweiz
Pro mente Oberösterreich ist geistiger Schöpfer und damit alleiniger Urheber der Piktogramme „10 Schritte für Psychische Gesundheit". Die Urheberrechtsstellung bleibt trotz Übertragung der Werknutzungsbewilligungen ausschließlich beim Urheber.